Najdalja putovanja u povijesti čovječanstva

Od polinezijskih moreplovaca koji su bez modernih instrumenata prelazili golemi Pacifik do astronauta koji su 2026. odletjeli dalje od Zemlje nego ijedan čovjek prije njih, povijest putovanja zapravo je povijest pomicanja granica poznatoga. Neka putovanja otvorila su nove trgovačke puteve, druga povezala kontinente, a svemirske misije proširile su pojam „daleko” daleko izvan našeg planeta.

🌍 Koliko daleko je čovjek spreman otići?

Danas možemo sjesti u zrakoplov i za manje od jednog dana stići na drugi kraj planeta.

Zbog toga je lako zaboraviti koliko je velik dio ljudske povijesti putovanje u nepoznato značilo krenuti bez precizne karte, vremenske prognoze, satelitske navigacije ili čak sigurnosti da na drugom kraju puta postoji kopno.

Najdalja putovanja nisu uvijek bila ona s najvećim brojem kilometara.

Neka su bila „daleka” zato što su vodila izvan tada poznatog svijeta.

Druga su prelazila oceane.

Treća su vodila prema polovima.

A onda smo napustili Zemlju.

🌊 Polinezijski moreplovci – preko najvećeg oceana bez GPS-a

Mnogo prije europskog doba velikih geografskih otkrića, narodi Pacifika prelazili su goleme udaljenosti otvorenim oceanom.

Polinezijski navigatori koristili su:

  • položaj Sunca i zvijezda
  • smjer vjetra
  • oceanske valove
  • oblake
  • ponašanje ptica
  • boju mora
  • znakove približavanja kopnu

Bez modernih karata i instrumenata naseljavali su otoke razasute preko ogromnog dijela Tihog oceana.

Smithsonian navodi da su Polinežani tijekom tisuća godina prelazili velike oceanske udaljenosti te navigirali promatranjem Sunca, zvijezda, vjetra, valova, ptica i riba. 

Njihova putovanja prema Havajima, Rapa Nuiju i Novom Zelandu ubrajaju se među najveća navigacijska dostignuća prije moderne tehnologije.

🗿 Rapa Nui – jedno od najizoliranijih naseljenih mjesta svijeta

Rapa Nui, odnosno Uskršnji otok, leži usred južnog Pacifika, tisućama kilometara od najbližeg kontinenta.

Danas tamo stižemo zrakoplovom.

Ali prvi doseljenici stigli su morem.

Činjenica da je polinezijska kultura uspjela pronaći i trajno naseliti tako malen komad kopna usred golemog oceana pokazuje koliko su razvijene bile njihove navigacijske sposobnosti.

Danas to putovanje možemo doživjeti puno udobnije kroz naš program Čile i Rapa Nui, koji povezuje kontinentalni Čile, Atacamu i jedan od najizoliranijih naseljenih otoka na planetu. 

🐫 Put svile – daleko prije interkontinentalnih letova

Najveća povijesna putovanja nisu bila samo pomorska.

Put svile stoljećima je povezivao istočnu Aziju, središnju Aziju, Bliski istok i Europu kroz čitavu mrežu trgovačkih puteva.

Njime nisu putovali samo trgovci.

Putovali su:

  • diplomati
  • redovnici
  • hodočasnici
  • vojnici
  • istraživači
  • ideje
  • religije
  • tehnologije

Jedno putovanje nije nužno vodilo od Europe sve do Kine.

Roba i informacije često su prelazile iz ruke u ruku i iz jednog trgovačkog centra u drugi.

Ali upravo je ta mreža pokazala da udaljeni dijelovi tadašnjeg svijeta nisu bili potpuno odvojeni.

I danas Put svile ostaje jedno od najzanimljivijih putovanja za ljude koje privlače velike povijesne rute. Naš program kroz Kinu vodi upravo dijelom tog povijesnog koridora prema zapadu zemlje. Daleka Putovanja

⛵ Prvo oplovljavanje svijeta – 1519. do 1522.

Jedno od najvažnijih putovanja u povijesti započelo je 1519. godine.

Ekspedicija pod vodstvom Ferdinanda Magellana krenula je iz Španjolske tražeći zapadni morski put prema Aziji.

Magellan sam nije završio putovanje – poginuo je 1521. na Filipinima.

Ekspediciju je do Španjolske doveo Juan Sebastián Elcano, a brod Victoria stigao je 1522. godine.

Time je završeno prvo dokumentirano oplovljavanje Zemlje.

To putovanje nije „otkrilo da je Zemlja okrugla”, kako se ponekad pojednostavljeno navodi.

Ali prvi put je jedna ekspedicija u kontinuitetu oplovila planet i praktično povezala Atlantski, Tihi i Indijski ocean u jednoj ruti.

Od pet brodova koji su krenuli, vratio se samo jedan.

🧭 Putovanja koja su promijenila kartu svijeta

Sljedeća stoljeća donijela su niz velikih ekspedicija.

Europski moreplovci sve su detaljnije kartirali obale Afrike, Amerika, Australije i Pacifika.

James Cook u 18. stoljeću izveo je tri velike ekspedicije Pacifikom i značajno unaprijedio europsko poznavanje tog područja.

Ali kada danas govorimo o „otkrivanju”, važno je imati na umu da mnoga mjesta nisu bila prazna niti nepoznata svojim stanovnicima.

Australija, Novi Zeland, pacifički otoci i Amerike imali su stanovnike i kulture mnogo prije dolaska europskih istraživača.

Zato je preciznije govoriti o istraživanju i kartiranju iz europske perspektive, a ne o otkrivanju prostora na kojima su ljudi već živjeli.

❄️ Južni pol – putovanje na kraj svijeta

Početkom 20. stoljeća jedan od najvećih geografskih izazova ostao je Antarktik.

Norvežanin Roald Amundsen i njegova ekspedicija prvi su potvrđeno stigli do Južnog pola u prosincu 1911.

Britanska ekspedicija Roberta Falcona Scotta stigla je nekoliko tjedana kasnije, ali Scott i njegovi suputnici poginuli su na povratku.

Ta putovanja danas zvuče nevjerojatno.

Nije bilo satelitskog telefona.

Nije bilo moderne vremenske prognoze.

Nije bilo mogućnosti brzog spašavanja helikopterom.

Udaljenost se nije mjerila samo kilometrima nego i danima tijekom kojih ste bili potpuno odsječeni od ostatka svijeta.

✈️ Avion je zauvijek promijenio pojam „daleko”

U 20. stoljeću zrakoplovstvo je učinilo ono što se stoljećima činilo gotovo nezamislivim.

Oceani više nisu bili prepreka koju se prelazi tjednima ili mjesecima.

Gradovi na različitim kontinentima postali su udaljeni satima.

Putovanje koje je nekad zahtijevalo ekspediciju danas može biti godišnji odmor.

Iz Hrvatske danas možemo u jednom putovanju povezati Australiju i Novi Zeland, premda se nalaze praktički na drugoj strani planeta.

Naš program Australija i Novi Zeland danas traje 18 dana i povezuje Sydney, australsku unutrašnjost, Veliki koraljni greben i Novi Zeland – rutu koja bi prije samo nekoliko generacija predstavljala golemo logističko putovanje. 

🌙 A onda smo napustili Zemlju

Godine 1961. Jurij Gagarin postao je prvi čovjek u svemiru.

Samo osam godina poslije ljudi su stigli do Mjeseca.

Apollo 11 spustio je Neila Armstronga i Buzza Aldrina na Mjesečevu površinu u srpnju 1969.

Odjednom „daleko putovanje” više nije značilo prijeći ocean.

Značilo je napustiti vlastiti planet.

🚀 Apollo 13 dugo je držao nevjerojatan rekord

Apollo 13 nije trebao postati poznat po udaljenosti.

Misija iz 1970. trebala je sletjeti na Mjesec, ali eksplozija spremnika kisika pretvorila ju je u jednu od najdramatičnijih spasilačkih operacija u povijesti svemirskih letova.

Zbog putanje kojom se letjelica vratila oko Mjeseca, posada Apolla 13 dospjela je dalje od Zemlje nego ijedan čovjek prije nje.

Rekord je iznosio približno 400.171 kilometar od Zemlje. NASA

I trajao je više od pola stoljeća.

🌕 Artemis II – novi rekord od 2026.

U travnju 2026. rekord je konačno srušen.

Četveročlana posada misije Artemis II obišla je Mjesec u letjelici Orion.

Na najudaljenijoj točki misije bili su 252.756 milja, odnosno oko 406.800 kilometara od Zemlje.

Time su postali ljudi koji su u povijesti otputovali najdalje od svog planeta. Misija se sigurno vratila na Zemlju 10. travnja 2026. 

To je danas odgovor na pitanje:

Koliko je najdalje čovjek ikada otputovao?

Otprilike 406.800 kilometara od Zemlje.

🛰️ A koliko je daleko stiglo nešto što je čovjek napravio?

Tu su brojke potpuno drukčije.

NASA-in Voyager 1, lansiran 1977., danas je najudaljeniji objekt koji je čovječanstvo ikada izradilo.

Proletio je pokraj Jupitera i Saturna, a 2012. ušao je u međuzvjezdani prostor.

I još uvijek komunicira sa Zemljom. NASA Science

U studenome 2026. Voyager 1 trebao bi prijeći još jednu nevjerojatnu granicu – udaljenost od jednog svjetlosnog dana od Zemlje, približno 25,9 milijardi kilometara. To znači da će njegovom radijskom signalu, koji putuje brzinom svjetlosti, trebati cijeli dan da stigne do nas.

Drugim riječima, kada NASA pošalje naredbu Voyageru, odgovor ne može stići brzo.

Samo jedan smjer komunikacije traje gotovo 24 sata.

🤖 Čovjek još nije stigao do Marsa

Robotske letjelice jesu.

Ljudi nisu.

Mars je, ovisno o položaju planeta, od Zemlje udaljen desecima pa do stotinama milijuna kilometara.

Zbog toga bi prvo ljudsko putovanje prema Marsu predstavljalo skok potpuno drukčijih razmjera od putovanja prema Mjesecu.

Takva misija zahtijevala bi mjesece putovanja u svakom smjeru i potpuno novu razinu samostalnosti posade.

Zato je Mars danas možda najbolji primjer granice između putovanja kakva već postoje i putovanja koja tek dolaze.

🌌 Kako se kroz povijest mijenja značenje riječi „daleko”?

Nekada je drugi kraj kontinenta bio daleko.

Zatim je to bio drugi ocean.

Kasnije polovi.

Potom Mjesec.

Danas robotske letjelice napuštaju područje našeg Sunčeva sustava, a čovječanstvo razmišlja o ljudskim misijama prema Marsu.

Ali zanimljivo je da „daleko” nije samo pitanje kilometara.

Rapa Nui može se danas dosegnuti zrakoplovom, ali i dalje ostavlja osjećaj potpune izolacije.

Machu Picchu nije jedno od najudaljenijih mjesta na planetu, ali put kroz Ande daje osjećaj odlaska u potpuno drukčiji svijet.

Australska unutrašnjost, mongolska stepa ili dijelovi Himalaje mogu djelovati udaljenije od grada koji je fizički puno dalje.

Daljinu doživljavamo i kroz izolaciju, kulturu, prirodu i razliku od svakodnevice.

🗺️ Koja su danas „daleka putovanja” koja stvarno možemo doživjeti?

Ne možemo vam još rezervirati putovanje do Mjeseca ili Marsa.

Ali možemo otići na mjesta koja su prije nekoliko stoljeća bila na samim granicama poznatog svijeta.

Primjerice:

Put svile – jedna od najvećih povijesnih veza Istoka i Zapada.

Peru i Machu Picchu – put prema Andama i nasljeđu Inka.

Rapa Nui – izolirani polinezijski otok usred Pacifika.

Australija i Novi Zeland – doslovno gotovo druga strana planeta.

Te su destinacije danas dostupne modernom putniku, ali još uvijek nose ono zbog čega su putovanja oduvijek privlačila ljude:

osjećaj da ste otišli jako daleko od poznatoga.

❓ Najčešća pitanja

Koje je najdalje putovanje ljudi u povijesti?

Od travnja 2026. rekord drži posada misije Artemis II, koja je na najudaljenijoj točki bila 252.756 milja, odnosno oko 406.800 kilometara od Zemlje. 

Tko je prvi oplovio svijet?

Prvo oplovljavanje izvela je Magellanova ekspedicija između 1519. i 1522. Magellan je poginuo tijekom putovanja, a povratak preostalog broda Victoria predvodio je Juan Sebastián Elcano.

Koji je najudaljeniji objekt koji je čovječanstvo napravilo?

Voyager 1. NASA ga navodi kao najudaljeniji objekt ljudskog podrijetla i jedinu od dvije letjelice koje rade izvan heliosfere. 

Jesu li europski istraživači bili prvi koji su prešli velike oceane?

Ne. Polinezijski i drugi narodi prelazili su velike oceanske udaljenosti stoljećima prije europskog doba velikih geografskih ekspedicija.

Postoje li danas još mjesta koja djeluju potpuno udaljeno?

Da. Fizički su dostupna, ali destinacije poput Antarktike, Rapa Nuija, udaljenih dijelova Pacifika, Himalaje i velikih pustinja i dalje zahtijevaju više vremena, logistike ili pripreme od klasičnog turističkog putovanja.

✈️ Daleka putovanja nekad i danas

Prije nekoliko stoljeća put prema Pacifiku, Andama ili Australiji bio je ekspedicija u nepoznato.

Danas možemo do tih mjesta stići relativno sigurno i udobno – ali osjećaj istraživanja nije nestao.

Put svile, Peru, Rapa Nui, Australija, Novi Zeland i druga udaljena područja i dalje pružaju ono zbog čega su ljudi oduvijek putovali:

želju da vidimo što postoji iza horizonta.

Možda je upravo zato pojam Daleka putovanja puno više od udaljenosti izražene kilometrima.

Zadnje provjereno i ažurirano: 6. listopada 2026.

Najčešća pitanja
i upute
img1
Opći uvjeti
putovanja
img2
Uvjeti
plaćanja
img3
Putno
osiguranje
img

NEWSLETTER

Pratite akcije, budite informirani o novim putovanjima, maštajte i planirajte, putujte...